Bosna i Hercegovina je u prva četiri mjeseca ove godine uvezla prehrambenih prerađevina u vrijednosti od skoro 430 miliona KM, što je u odnosu na isti period 2010. godine više za 9,3 odsto. Prehrambene prerađevine imaju značajan udio u strukturi uvoza u BiH. Pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana - dostigla je 69,1 odsto s CEFTA i 66,6 odsto s EU, a ostvaren je suficit s Njemačkom 102,8 odsto, Crnom Gorom 669,9 odsto i Švedskom 111,8 odsto, kao i nekim manje značajnim partnerima - Albanijom, Litvanijom, Moldavija, Portugalijom, Indijom, Singapurom i drugim. S obzirom na to da su među osnovnim privrednim resursima u BiH poljoprivreda i prehrambena industrija, rast uvoza prehrambenih prerađevina, pokazuje da se poljoprivredni potencijali u BiH sve manje koriste. Rast uvoza prehrambenih prerađevina u BiH za skoro deset procenata, uprkos tome što postoje potencijali za proizvodnju prehrambenih proizvoda u BiH, pokazuje da domaća proizvodnja zadovoljava sve manje potreba na domaćem tržištu.
Bosna i Hercegovina je u prva četiri mjeseca ove godine uvezla prehrambenih prerađevina u vrijednosti od skoro 430 miliona KM, što je u odnosu na isti period 2010. godine više za 9,3 odsto.
Navodi se to u izvještaju Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, gdje se dodaje da prehrambene prerađevine imaju značajan udio u strukturi uvoza u BiH. U izvještaju se ne navodi kojih je prehrambenih proizvoda najviše uvezeno.
- Pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana - dostigla je 69,1 odsto s CEFTA i 66,6 odsto s EU, a ostvaren je suficit s Njemačkom 102,8 odsto, Crnom Gorom 669,9 odsto i Švedskom 111,8 odsto, kao i nekim manje značajnim partnerima - Albanijom, Litvanijom, Moldavija, Portugalijom, Indijom, Singapurom i drugim.
Potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske Mihajlo Vidić rekao je "Glasu Srpske" da, s obzirom na to da su među osnovnim privrednim resursima u BiH poljoprivreda i prehrambena industrija, rast uvoza prehrambenih prerađevina, pokazuje da se poljoprivredni potencijali u BiH sve manje koriste.
- Rast uvoza prehrambenih prerađevina u BiH za skoro deset procenata, uprkos tome što postoje potencijali za proizvodnju prehrambenih proizvoda u BiH, pokazuje da domaća proizvodnja zadovoljava sve manje potreba na domaćem tržištu - istakao je Vidić.
On dodaje da, iako je istovremeno povećan i izvoz ovih proizvoda iz BiH, uvoz u ovoj oblasti bi morao da se smanjuje, a ne da se povećava.
- Osim toga, uvoz nezdravih prehrambenih proizvoda, kao što je nedavno uvoz krompira iz Egipta, pokazuje koliko su domaći prehrambeni proizvodi sigurniji u odnosu na one iz uvoza - istakao je Vidić.
On smatra da tržište BiH nije dovoljno uvezano u dijelu međuentitetske razmjene i u dijelu snabdijevanja velikih trgovačkih centara prehrambenom robom.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara Vladimir Usorac je istakao da je najveći problem u tome što je tržište BiH otvoreno za uvoz prehrambenih proizvoda sumnjivog kvaliteta.
Poljoprivreda
Usorac je naglasio da je poljoprivreda BiH jedan od resursa koji može da zaposli veliki broj radnika, ali da je zbog nedovoljnih investicija, iskorišćenost poljoprivrednih potencijala i dalje veoma mala.